"Misaun ne’e la’o hela di’ak tebes, maibé entaun Augusto César de Carvalho, Kapitaun Tenente Armada nian, Governadór Timór nian (1880-1881), kontra maka’as misionáriu no relijioza sira hanesan fali karau-fuik ida. (…)
Loron ida, simu avizu katak iha loron tuirmai Governadór atu bá Uma Benefisiénsia hodi hasai husi ne’ebá labarik-feto hotu-hotu ne’ebé uluk autoridade sira interna iha ne’ebá; avizu hanesan ne’e fó mós ba relijioza sira. (…)
Bainhira nia haree katak ninia planu la susesu, nia taka ninia eskola ne’ebé la dura ne’e, no haruka labarik-feto sira fila fali ba sira-nia família. (…)
Labarik-feto sira-ne’e ida maka liurai Oe-Kusi nia oan.
Sira haruka nia ba nia inan-aman, hamutuk ho labarik-feto seluseluk, no sira sa’e ró iha Dili; ofisiál portugés sira maka hein labarik-feto sira-ne’e.
Durante viajen ne’e, ofisiál ida koko atu viola liurai nia oan-feto, maibé “mane-manas” ne’e la espera labarik-feto nia reasaun. Tanba nia hetan edukasaun husi Madre laran-di’ak sira, labarik-feto ne’e prefere mate duké lakon nia onra. Nia halo aktu kontrisaun no, enkuantu bolu nia kolega feto sira atu tuir nia, nia soe an ba tasi.
Felizmente, ema ne’ebé serbisu iha ró salva nia, no sira hahi’i feto-raan ne’e tanba nia aten-barani maski nia foin tinan 15. Sira kritika maka’as “lafaek” ne’e to’o halo nia moe.
Bainhira, iha Oe-Kusi, feto-raan ne’e nia aman hatene buat ne’ebé akontese, nia hakarak ba fó kastigu ba mane aat ne’e, ke só la lakon nia vida tanba misionáriu Amu Xavier de Melo maka ko’alia hodi hakalma situasaun.
Akontesimentu ida-ne’e rasik hatudu nivel edukasaun ne’ebé Madre sira konsege hanorin ba aluna sira; no sai importante liu se ita hola iha konsiderasaun katak povu Timoroan moris to’o iha otas ne’ebá iha situasaun natureza fuik nian, no katak inan-aman sira toman haruka sira-nia oan-feto bá basar hodi fa’an sira-nia isin-lolon rasik, koitadu, no ameasa sira se sira la lori fali mai uma osan ne’ebé natoon…
Iha Kapítulu kona-ba Kanosiana sira iha Timor - pájina 230-233:
Monsenhor Manuel TEIXEIRA (1912-2003) - As canossianas na Diocese de Macau : I centenário (1874/1974). Macau: Tipografia da Missão do Padroado, 1974.